OLAC Record
oai:paradisec.org.au:KK1-1021

Metadata
Title:Majap a lam (The hot pepper)
Access Rights:Open (subject to agreeing to PDSC access conditions)
Bibliographic Citation:Keita Kurabe (collector), Keita Kurabe (depositor), L. Lu Lu Awng (speaker), 2017. Majap a lam (The hot pepper). X-WAV/MPEG/XML. KK1-1021 at catalog.paradisec.org.au. https://dx.doi.org/10.4225/72/5989e8747e260
Contributor (compiler):Keita Kurabe
Contributor (depositor):Keita Kurabe
Contributor (speaker):L. Lu Lu Awng
Coverage (Box):northlimit=27.331; southlimit=23.137; westlimit=95.335; eastlimit=98.498
Coverage (ISO3166):MM
Date (W3CDTF):2017-02-14
Date Created (W3CDTF):2017-02-14
Description:Ya ngai tsun na mauwmi a gabaw gaw moi majap gaw kaning re nsam hte ya na namchyim ni namchyim hpe nsam ni a gara hku shai mat ai lam hpe tsun mayu ai hku re. Moi shawng de da mare kaba langai mi hta shanhte ndai mare hta gaw da majap ngu gaw nga timmung da majap na namchyim ahkyeng ni, atsit nsam ni nnga ai hku re. Dai shaloi da shinggyin masha ni hku na dai mare kaw na masha ni gaw dwi hpa lu ai, sau hpa lu ai, hkri hpa lu ai, retim mung da jap hpa ngu hpe gaw nlu ai da. Dai majaw da shanhte ni gaw da masha ngu gaw dwi ai sha nau n mai sha ai. Dwi ai sha sha yang wa latung sha wa ai hku hkri ai ma nau nmai sa ai, hkri ai sha sha yang kan pu sin de hkra wa ai. Dai di jap ai ngu ma sha ya ra ai, dai ngwi pyaw hkam kaja hka le i, ngwi pyaw hkam kaja hkra amyu myu sha ya ra ai. Majap ngu hpe ma nau nmai sha ai. Amyu myu i dwi hpa sau hpa ni yawng hkrum tsup di sha ya ra ai, dai majaw shanhte na mare kaw gaw da n hkam kaja ai masha grai nga ai da, hpa na i nga jang jap ai namchyim hpe nlu ai majaw re ai da. Dai mare a mying gaw ngwi pyaw u ga nga mying re ai da. Shanhte na ndai mare gaw da mare mying hte shanhte na mare gaw kachyi mi pyi n htap htuk ai shanhte na ndai mare a mying gaw ngwi pyaw u ga, shanhte bai hkam sha taw ai gaw n ngwi pyaw ai. Machyi makaw sha re taw nga ai, dai majaw ndai i ndai shanhte na mare mying hpe galai na ngu yang n ngwi n pyaw u ga ngu bai nmai. Ngwi pyaw u ga ndai n galai ai sha ndai ngwi pyaw u nga hte maren anhte ngwi pyaw hkra galaw na ngu na dai hku myit daw dan ai. Retim mung dai majap ngu gaw i jap ai wa nnga taw nga. N nga ai majaw shanhte gaw gara hku di ai i nga yang hkri hpa hte sau hpa hpe gayau ai. Gayau ai i amyu myu galaw chyam yu i, hkri hpa hte sau hpa galaw, hkri hpa hte dwi hpa galaw retim mung jap ai wa gaw n nga taw nga ai. Dai jap ai ni jap ai wa nlu taw ai majaw shanhte grai myitru ai da. Grai myit ru ai shaloi i dai la langai gaw tsun na hku nga gai mare masha ni e anhte hku na nanhte kaw lu malu namlaw namlap ni yawng hpe gun sa wa rit. ngai ma ngai kaw lu malu yawng hpe gun sa wa na ndai hpe yawng gayau na jap ai kun i shawng galaw chyam yu ga ngu tsun ai. Retim nmai byin ai shaloi i la dai gaw grai myit htum ai. Grai myit daw ai le i, myit daw ai hte anhte ndai mare gaw i ndai mare kaw wa ndai ram tim byin taw ai wa a jap ai gaw galoi she lu na ngai si yang she nlu na i, grai myit daw na shi na yup mang kaw hpa baw yup mang mang ai i nga jang ndai shi na yup mang kaw i shi hkai dat ai hpun langai mi wa tu wa ai. Pru wa na kachyi mi kaji ai shaloi gaw atsit re na kaba wa shaloi ahkyeng re wa ai dai hpe shi hpa baw rai ngu myit ai. Retim mung shi na ndai atum wa hpa baw atum re hpa baw re shi atsawm matsing da ai. Kaning re ai i kaning re ai baw kun, pa ai kun, htat ai kun. Pa ai kun htat a kun kaji ai kun dai ni yawng hpe atsawm di matsing da ai. Tim shi gaw san ai i dai kaw grai byin ai brangtai ngu gaw i shi na ndai na jawng jawng ai hte hpaji ma grai rawng ai i hpaji grai rawng ai, gai ngai tsun na nang hpe ngai tsun na. Hpun langai mi re ai, kachyi naw kaji ai shaloi gaw ndai tsit na kaba yang gaw kaba yang gaw hkyeng ai ndai gaw hpa baw hpun rai ngu san ai. Tsun ai i ndai gaw sang hpaw hpun re, lamung hpun re, amyu myu tsun ai, n jaw taw nga ai. Hpang e i dai kaw na dai brangtai na kaba htum wa tsun ai, ndai gaw wa hkum si hpun re hpa na i nga yang wa hku si ngu gaw kaji yang tsit na kaba yang hkyeng ai ngu tsun ai hku nga. Shi gaw wa hkum si shadu ai, aw dai hku nga yang gaw wa hkum si gaw ndai jap ai namchyim nga nga ai ngu na wa hkum si hpe hkai ai, mungkan ting i mungkan ting ngu gaw shanhte na mare ting hkum si hpe hkai ai, hkai ai shaloi i bai chyim dat yu ai shaloi hkum si gaw jap ai namchyim hpe n lu ai. Hkum si gaw jap ai namchyim hpe nlu ai shanhte ni gaw sum mat ai. Dai shaning sum mat ai i. Bai myit ai, dai amyu myu myit ai, kaga mare kaw na numsha ni hte lasha ni hpe san ai, masha yawng hpe san ai, sagya wa ni yawng hpe san ai i. Sagya wa ndai gaw hpa baw rai yanwg san ai kadai mung n chye htai ai. Kadai mung nchye htai na ma kasha langai gaw kachyi sha law ma kasha langai gaw bawnu shi gaw bawnu grai ram ai. Retim shi hpe gaw san ai shaloi shi hpe n shalawm ai. Ndai ram kaji ai ma wa ya nga yang ga chye shaga hpang ai hpe kadai n san ai. Shi gaw hpa na chye na ya asak 100, 200 pyi nchye ai shi hpa na chye na nsan ai. Lani mi hta ma dai hpe ma dai gaw hka htung ntsa hka htung kaw galau bang ai majaw shi hpe i dai kaw na mare masha ni sa hkye la ai shaloi hpa baw tsun ai i nga yang a nu ngai le majap sha hkrup ai sa ngu tsun ai da. Majap sha hkrup, ma majap ngu gaw hpa baw rai nga, majap ngu gaw grai jap ai hpe majap ngu tsun ai ngu da. Shaloi ma sha hkrup ai dai gaw taw ngu she kasha gaw mahtwi dan ai nang gaw ndai re ngu tsun ai da. Ma ndai gara kaw na lu ai rai ngu ma ndai hka htung kaw di hkrat ai shaloi ma di hkrat ai nre, ma kaw ndai grai hkyeng ai n sam hpe mu na ma gaw shang shaw la ai she re ngu tsun ai. Ndai i ndai majap tsi tum ndai tum hpe shanhte hkai ai i, bawng ai, dai kaw na majap hpe grai ra ai i, dai la mung tsun ai da. Ya ngai hkai dat ai ndai gaw ma ndai sha hkrup ai ndai gaw majap nga i, ndai amying hte rau jap jap re re, ndai re yang gaw anhte na ndai mare sha nre sha, kaga mare hkan e mung majap hpe shabra na ni tsun ai da. Retim mung hpang e hkai hkai re yang kaji yang gaw i atsit re da, la dai yup mang mang ai hte maren, atsit re na kaba wa yang gaw ahkyeng re ai da. Dai shaloi shanhte sha chyam yu ai shaloi da jap ai hpe jap ai namchyim hpe lu ai da. Dai kaw na majap ngu gaw ya du hkra nga ai da. Ngut na she majap ndai a kaji yang gaw hpyen la la, kaba jang gaw hpungki tai nga ndai ga shagawp ma ndai majap ma nga ai ngu hpe ndai maumwi ndai majap a maumwi hpe ndai shara kaw hpum dim dat n ngai law. . Language as given: Jinghpaw
Format:Digitised: no Media: Audio
Identifier:KK1-1021
Identifier (URI):http://catalog.paradisec.org.au/repository/KK1/1021
Language:Kachin
Language (ISO639):kac
Rights:Open (subject to agreeing to PDSC access conditions)
Subject:Kachin language
Subject (ISO639):kac
Subject (OLAC):language_documentation
text_and_corpus_linguistics
Table Of Contents (URI):http://catalog.paradisec.org.au/repository/KK1/1021/KK1-1021-A.wav
http://catalog.paradisec.org.au/repository/KK1/1021/KK1-1021-A.mp3
http://catalog.paradisec.org.au/repository/KK1/1021/KK1-1021-A.eaf
Type (DCMI):Sound
Type (OLAC):primary_text

OLAC Info

Archive:  Pacific And Regional Archive for Digital Sources in Endangered Cultures (PARADISEC)
Description:  http://www.language-archives.org/archive/paradisec.org.au
GetRecord:  OAI-PMH request for OLAC format
GetRecord:  Pre-generated XML file

OAI Info

OaiIdentifier:  oai:paradisec.org.au:KK1-1021
DateStamp:  2018-12-22
GetRecord:  OAI-PMH request for simple DC format

Search Info

Citation: Keita Kurabe (compiler); Keita Kurabe (depositor); L. Lu Lu Awng (speaker). 2017. Pacific And Regional Archive for Digital Sources in Endangered Cultures (PARADISEC).
Terms: area_Asia country_MM dcmi_Sound iso639_kac olac_language_documentation olac_primary_text olac_text_and_corpus_linguistics

Inferred Metadata

Country: Myanmar
Area: Asia


http://www.language-archives.org/item.php/oai:paradisec.org.au:KK1-1021
Up-to-date as of: Fri Sep 29 1:56:53 EDT 2023