OLAC Record
oai:paradisec.org.au:KK2-0023

Metadata
Title:Hpalap (Tea) with transcription
Access Rights:Open (subject to agreeing to PDSC access conditions)
Bibliographic Citation:Keita Kurabe (collector), Keita Kurabe (depositor), Magawng Gam (speaker), 2020. Hpalap (Tea) with transcription. MPEG/X-WAV/XML. KK2-0023 at catalog.paradisec.org.au. https://dx.doi.org/10.26278/5fa2c5c38ab44
Contributor (compiler):Keita Kurabe
Contributor (depositor):Keita Kurabe
Contributor (speaker):Magawng Gam
Coverage (Box):northlimit=27.331; southlimit=23.137; westlimit=95.335; eastlimit=98.498
Coverage (ISO3166):MM
Date (W3CDTF):2020-01-06
Date Created (W3CDTF):2020-01-06
Description:Transcription (Ja Seng Roi) Hka Hpa hka gaw n dai hku rai sai N dai Jinghpaw ni Hpa-hka grai lu ai. Galoi kawn re 'Ya za wun ' n chye yaw. Lu ai sha chye ai. Ya Za Wun. Rai tim ,Hpa-hka gaw ya an mana maka interest byin ai baw re.kadai n dum ai. N dai ' Myit Sung A Htet Paing ' Nay Yar Dagar Hpa-hka Paut de. La ma wa nan hte na Project rai yang gaw mana maka Tsi Pwa Ye hpyit de naw. Nam de shi chyu chyu tu ai gaw. Shi chyu kaning rai tu wa rai dai kaw na she di ai gaw. An hte mare hkan ne woo nam de dai ning ngai Hpa-lap di na re nga jang ya n dai December hkan sa n she kahtam da sai gaw. Shi chyu tu ai kaw le. Htaw lung n na Pe 5 ,Pe 10, Pe 6 re hkan daw kau da ai. Nam de tu hpe le. Htaw April hkan wa makru gaw ke dai hku rawt ai gaw.Dai hpe she n dai hku manai la. Shing Noi, Palaing kaw bang. Bang di na she Jinghpaw ni na gaw Tsi Pwar hpyit gaw n byin ai. Kaja gaw kaja ai. Dai hpe she la wa n she n di De Oo hpe wan hta shadun ai. Dai kaw bang n she n dai hku di ai gaw. Sam Mung kaw gaw Pyuk kau ai Pyuk kau ai be kaung male naw. Ning di n she dai kaw kaba ai, kaba ai ngu ai dai hpe. Hkat wa nan re ning , di gaw shi gaw akya nga sai i. Akya nga kaba hkrai kaba, kaba hkrai kaba, kaba n na she rai sai i yawng kya sai nga yang she jan de lam ai. Jan n lam yang wan ning re kaw di n she hkraw sai gaw. Hkraw n na hkyawp rai jang she kawa n dai ram ram re kawa katsing, katsing rai ra ai. Dai nam kawa kaga n mai ai. Daw wa, dai hpe la n na she htat htat re dai goi she dai jahkraw hpe bang ai gaw. Bang n she htu, htu wan de bai gakang. Bai htu. Wan de ju rai shi gaw nang grai htat ai le. Htat yang kade ju tim n hkat n shang ai Dai wa htu, bai n dai wa bai magawn bang htu , magawn bang htu. N dai daram law ai nang ram galu jang gaw nang n dai Hpa-lap hka ngwi gaw bye 2 daram re gaw shang wa sai gaw. 2 sha pa n re.Majoi ma a dit ,grai ngang hkra adit , adit di n na she shana adit bang n na she dai kaw garai da Jahpawt shani rai jang she dai hpe sep kau sai gaw.Sep kau di n na a hpa di n she nang de n paut hkra hpa lu daram hpa sep sep di n na she a tsawm matsut na garap kaw ra di da. Le.....sha ta shadang langai lahkawng re kaw na gaw ning di yung hka ruk, hka ruk,hka ruk,hka ruk nga. N dai, n dai kata na a dit da ai n dai gaw Hke sai le. Hke jang she n dai wa gaw hkraw ai re nga jang ja kaw ang sai. Dai goi wap sai, hka ruk, hka ruk ,hka ruk,hka ruk, hka ruk, n kau mi gaw n ngoi ai. N ngoi ai gaw n dai a dit n ngang ai rai nga. Hpa-lap mari ai ni n dai hku di ai gaw,hkruk hkruk nga she la ai. Re dai ye yat lang ai shaloi gaw n dai kawa rau sep da ai de n htu e ning ning ning ning di n she ngawt di n shun. Nang lang na reng gaw nang kaw n dai hpe nyen kau n na she lang rai ting dai nau n ra ai. Nang nyen n na majoi singgu tawn da yang n mu wa ai nga shan hte Kawa rau rai taw ra ai.Kawa rau ngawt. Re wa dai kaw mau hpa ngai nga ai. Dai n hkyi hte hkyit hkyit di na Hpa-lap hting kraw hta lup di wa, yat.....shadu dat yu n gaw lap nawng bai pru wa ai naw nga ai. Kahtam ai kaw hkungwi rai mat ai n hkra ai. Bai Hpa-lap pa kaw rai yang lap ni bai paw ai. Dai ram Hpa-lap gaw. Dai gaw dai lam rai saRe yang Hpa-lap wa shi chyu chyu tu ai nam de. Tu ai. Um um shi chyu chyu ,dai kaw na di htaw ya na Mali Nmai wa lawng mani an tsun ai Tsum Hpawng n ta na lahta n ga na nam de majoi mi tu ai. Rai tim kadai gaw dut sha ai n chye gaw Reng gaw n kau mi gaw n dai hku di ai. N dai Salang ni kadai ni gaw n ta n kau ni kaw hkai da ai. Nye Kawa ma hkai da ai. Nhpang shi ram hkai da ai. Mam dum lawu goi ya du hkra nga ai. Moi na ram gaw n rai sai, tim n du.Kaning rai tu re ya na ni n chye Wa hkai ai. Re dai Wa gaw dai Hpa-lap hpe jahkraw di nlu ai dai kaw na sha lu ai. Galoi mung lap lap taw nga. Rai tim lali ai hpe lu, lali n nga ai ten nga ai. Ya hte ten n lali ai. Rai tim dai lap laga ai rai tim mu ai.Atsawm di kau. Dai sha lu ai.Dai katsing bat manam ai she n tsin ma grai tsam ai mu ma mu ai. Re ya Mali Nmai Wa lawng ngu ai htaw ra gaw,nan hte zawn re Khit MI ai Nai Ngan ni reng gaw Hpa-lap sun chyu galaw tim Tsi Pwa Ye Hpyit de. Dai....TI Hu law Malaysia nga hkan ne gaw tak mana maka galaw ai le, masha ni gaw Tik Pan ni chya. Htaw ra de gaw kadai n galaw ai gaw. Ya yu,n dai ya na mayu ga mung rai sai. Hpang e latsa ning hta gaw dai shara ni gaw masha ni e garden rai mat na. An hte ma nye na re law moi Wa e shara' Na male bu' Zahte ni yawng garden galaw kau na. Di na sha re. Ya dai kaw Miwa niDem galaw nga le. Ahkang jaw n maw galaw nit Miwa dai ni. Hkrit hpa le. 'Dem' gaw ' Khaing Khant Mu 'A ma hkan chet ma shi bu. Hka gaw nang Pang Lai ngan rai Ing mat na rai nga Reng mana maka hpun hpyu ,lahta de de gaw bum dalum satsawm ni gaw yawng la kau na. Hpa di ma n mai sai. Jinghpaw Buga ngu dai hku re. Bum ni grai grai tsawm ai nga ,hka shi ni nga ai. Dai ' da ba wa ' mai sak chyawm gaw n kaja ai. Htaw tsaw ai de n kaja ai. N bu si kaja ai,Lwi dwi kaja ai. Hpa-lap kaja ai. Hpa-lap ngu kade chyi chye,ngu ngu, moi American mung English ni hte majan byin ai pyi Hpa-lap a majaw re le ,Hpa-lap jahkraw. Mana maka moi na Uropa masha ni N dai Ashe Taing ni hte kung ku ai ngu n dai Hpa-lap jahkraw ni she re gaw. Nan hte Japan mung e n mai hkai ai i ? Moi gaw n nga ai n re i ? Moi gaw n nga ai n rai i ? E re law. Kadai shawng hkai ai re ?Ya ngai gaw grai gaw laika hti yu yang, dai gawn re ngu Hpa-lap na garai n chye. Rai tim shan hte tsun ai gaw Miwa she re law gaw nga ma ai.Re kun n re kun n chye. Dai hku re Hpa-lap gaw, Shan hte gaw shadu n na ya na zawn di lu ai rai malu ai. Wo ra Myen ni na zawn re n chye galaw sha ai. N dai ' La Hpet Tuk 'ngu ai Hpa-lap n dai sha ai gaw Myen ni sha chye ai re da law. N dai htu sha ai.Myen mung masha ni. Dai a masha ni, mu mung mu nga le.Japan de n galaw ai n re i ? Galaw i ?N galaw ai law. . Language as given: Jinghpaw
Format:Digitised: no Media: Audio
Identifier:KK2-0023
Identifier (URI):http://catalog.paradisec.org.au/repository/KK2/0023
Language:Kachin
Language (ISO639):kac
Rights:Open (subject to agreeing to PDSC access conditions)
Subject:Kachin language
Subject (ISO639):kac
Subject (OLAC):text_and_corpus_linguistics
language_documentation
Table Of Contents (URI):http://catalog.paradisec.org.au/repository/KK2/0023/KK2-0023-A.mp3
http://catalog.paradisec.org.au/repository/KK2/0023/KK2-0023-A.wav
http://catalog.paradisec.org.au/repository/KK2/0023/KK2-0023-A.eaf
Type (DCMI):Sound
Type (OLAC):primary_text

OLAC Info

Archive:  Pacific And Regional Archive for Digital Sources in Endangered Cultures (PARADISEC)
Description:  http://www.language-archives.org/archive/paradisec.org.au
GetRecord:  OAI-PMH request for OLAC format
GetRecord:  Pre-generated XML file

OAI Info

OaiIdentifier:  oai:paradisec.org.au:KK2-0023
DateStamp:  2021-02-13
GetRecord:  OAI-PMH request for simple DC format

Search Info

Citation: Keita Kurabe (compiler); Keita Kurabe (depositor); Magawng Gam (speaker). 2020. Pacific And Regional Archive for Digital Sources in Endangered Cultures (PARADISEC).
Terms: area_Asia country_MM dcmi_Sound iso639_kac olac_language_documentation olac_primary_text olac_text_and_corpus_linguistics

Inferred Metadata

Country: Myanmar
Area: Asia


http://www.language-archives.org/item.php/oai:paradisec.org.au:KK2-0023
Up-to-date as of: Fri Sep 29 2:25:03 EDT 2023